Borislav Grubor
- Laboratorija za termotehniku i energetiku, Institut za nuklearne nauke Vinča, Univerzitet u Beogradu, Srbija
Lista radova objavljenih u časopisu
-
Ispitivanje podobnosti lignita 'Kolubara' i 'Kovin' za sagorevanje u kotlovima sa cirkulacionim fluidizovanim slojem
abstraktU radu su dati rezultati iscrpnih ispitivanja ponašanja lignita "Kolubara" i "Kovin", pri sagorevanju u fluidizovanom sloju, izvršena za potrebe Elektroprivrede Srbije, sa ciljem da se dobiju podloge za razmatranje gradnje kotlova sa sagorevanjem u cirkulacionom fluidizovanom sloju u procesu revitalizacije starih blokova. Ispitivanja su izvršena korišćenjem originalne metodologije uvedene od strane Laboratorije za termotehniku i energetiku Instituta za nuklearne nauke "Vinča", i proverene ispitivanjem više desetina domaćih ugljeva. Posebna pažnja u ovom ispitivanju posvećena je problemu korišćenja podataka dobijenih u mehurastom fluidizovanom sloju za analizu ponašanja lignita pri sagorevanju u kotlovima sa cirkulacionim fluidizovanim slojem. Ispitana su četiri kvaliteta liginta "Kolubara", toplotne moći 2,5-8,5 MJ/kg, i sa različitim sadržajem pepela, i više kvaliteta lignita "Kovin" u istom opsegu toplotne moći. Ispitivanja su obavljena u tri faze: (1) tehnička i elementarna analiza, i određivanje karakterističnih temperatura omekšavanja pepela standardnim postupkom i u fluidizovanom sloju, (2) ispitivanje procesa fragmentacije čestica uglja, određivanje brzine sagorevanja i temperature starta, određivanje vezivanja sumpora od strane pepela, i (3) ispitivanje ponašanja uglja u stacionarnim uslovima sagorevanja u pilot-postrojenju. Rezultati su pokazali da su ispitivani ligniti veoma pogodni za sagorevanje u kotlovima sa cirkulacionim fluidizovanim slojem. Dobijeni rezultati predstavljaju podlogu za izradu studije opravdanosti i izbor kotlova svetskih proizvođača.
0350-218X, 30 (2004), 1-4, 83-103 preuzimanje -
U radu je predložen fluid - porozni medijum model numeričke simulacije fluidizovanog sloja (FS), kod koga se gusta faza FS posmatra kao fiksni porozni medijum, a interakcija između gasa i čestica, kao i pojava mehuraste faze, se modelira na osnovu bilansa sila trenja između gasa i čestica u gustoj fazi FS, uzimajući u obzir interakcije između čestica i efekte sudara čestica. Ovakav pristup modeliranju FS pogodan je za brze inženjerske proračune stacionarnog stanja fluidizacionog medijuma u postrojenjima sa FS. Predloženi postupak modeliranja FS je primenjen na numeričku 2-D simulaciju uvođenja bočnog mlaza fluida u ložište sa FS, koja je obuhvatila određivanje dužine prodora mlaza u FS, kao i analizu efekata mešanja mlazno doziranog gasnog goriva sa fluidizacionim fluidom - oksidatorom. Rezultati proračuna dužine prodora bočnog mlaza u FS su upoređeni i verifikovani sa rezultatima eksperimenata iz literature. Generalni zaključak numeričkih i eksperimentalnih analiza je da na dužinu prodora mlaza u FS izuzetan uticaj ima brzina fluida na izlazu iz mlaznice, dok ugao nagiba mlaza, kao i visina mlaznice, imaju daleko slabiji uticaj. Numerički eksperimenti sa intenzitetom mešanja komponenti (goriva u mlaznici i oksidatora u osnovnoj struji gasa za fluidizaciju), pokazuju da uticaj brzine na izlazu iz mlaznice, kao i ugao nagiba mlaznice, slično kao kod analize dužine prodora mlaza u FS, malo utiču na nivo izmešanosti komponenti. Međutim, prilikom analize uticaja visine uvođenja goriva, pokazano je da položaj mlaznice po visini sloja značajno utiče na intenzitet mešanja hemijskih komponenti u FS, što nije bilo moguće zaključiti samo na osnovu analize dužine prodora mlaza u FS.
0350-218X, 34 (2008), 2-3, 97-116 preuzimanje -
Uobičajena je praksa da se pretpostavka neutralne atmosferske stabilnosti koristi prilikom procene potencijala vetra za primenu u proizvodnji energije. Na toj pretpostavci razvijeni su različiti numerički kodovi, bazirani kako na linearnim tako i na nelinearnim modelima. Poznato je ipak da na vertikalne profile brzine vetra znatno utiče atmosferska stabilnost definisana preko Ričardsonovog broja. Da bi se uzeli u obzir ti efekti i da bi se povećala tačnost rezultata, potrebno je uvesti temperaturu kao aktivni skalar npr. razmatrajući vertikalne gradijente impulsa. U ovom radu razmatra se taj pristup za stabilne i nestabilne uslove u atmosferskom graničnom sloju u poređenju sa slučajem neutralne stabilnosti. Slabo smičuće strujawe kao osnovna karakteristika atmosferskog graničnog sloja je analizirana poređenjem rezultata dobijenih sa tri različita dvo-jednačinska modela turbulencije: standardnim, modifikovanim i RNG k-e modelom, na primerima veštačkog konusnog brda i realnog kompleksnog terena - brda Hundhamer u Norveškoj.
0350-218X, 36 (2010), 1, 55-69 preuzimanje -
Primena rezultata istraživanja potencijala vetra u Srbiji bila je neizvesna s obzirom na ograničenja u Zakonu o energetici. Promene odgovarajućih klauzula kroz izmenu pomenutog Zakona, i regulativno uvođenje statusa povlašćenog proizvođača električne energije, te prateće Uredbe o merama podsticaja za povlašćene proizvođače energije, stvorili su realne zakonske okvire da dođe i do izgradnje vetroelektrana u Srbiji. Kako su tokom realizacije projekata na temu vetra u Laboratoriji za termotehniku i energetiku Instituta za nuklearne nauke „Vinča” uložena značajna finansijska sredstva za nabavku najreferentnijih softverskih alatki, odgovarajućih baza podataka i meteo-stuba, istraživači iz ove institucije su stekli neophodna iskustva i rutine da se bave problematikom vetra na visokom i kompetentnom nivou, što je i potvrđeno statusom u Wind Energy International, World Wind Energy Association, 2009/2010 (ISBN 987-3-940683-01-4). S druge strane, učestali kontakti koji su usledili od inostranih investitora i izraženih želja lokalnih samouprava u opštinama Istočne Srbije, te zainteresovanih privatnih kompanija i državnih institucija, nametnuli su želju i dodatno motivisali istraživače da i dalje rade na ovoj tematici, ali sada na jednoj platformi koja pokriva celokupnu problematiku izgradnje vetroelektrana. Ovaj rad sadrži deo izlaznih rezultata istraživanja o mogućoj održivoj izgradnji vetroelektrana u regionu Istočne Srbije na bazi glavnih karakteristika meteorologije vetra u ovom regionu.
0350-218X, 38 (2012), 1, 47-60 preuzimanje