Branislav Repić
- Laboratorija za termotehniku i energetiku, Institut za nuklearne nauke Vinča, Univerzitet u Beogradu, Srbija
Lista radova objavljenih u časopisu
-
Redukcija emisije SOx i NOx na energetskim postrojenjima kombinovanom primenom gasifikacije i sagorevanja uglja
abstraktU radu je opisana predložena tehnologija za proizvodnju električne energije sa smanjenom emisijom SOx i NOx kombinovanom primenom gasifikacije i sagorevanja ugljenog praha. Gasifikacija uglja bila bi primenjena kao hemijska metoda za uklanjanje organskog sumpora iz uglja. Smanjenje emisije NOX ostvarilo bi se organizacijom procesa sagorevanja proizvedenog gasa i gasifikovanih čestica ugljenog praha u ložištu parnog kotla. Eksperimentalnim putem ispitana je efikasnost uklanjanja sumpora iz lignita „Kolubara" u sprašenom stanju. Eksperiment gasifikacije uglja izvršen je pri masenom protoku ugljenog praha 4,3 kg/h, i pri masenom odnosu H2O/ugalj = 0,426 kg/kg. Za vrednosti koeficijenta viška kiseonika A. - 0,54, 0,69 i 0,86 ostvarene su efikasnosti uklanjanja organskog sumpora od 49,15-69,38%, a sulfatni sumpor je pokazivao tendenciju porasta. Stepen konverzije ugljenika iznosio je od 41,58-70,96%.
0350-218X, 26 (2001), 1-4, 3-10 preuzimanje -
Ispitivanje sagorevanja istrošenih ulja i masti na poluindustrijskoj aparaturi sa fluidizovanim slojem
abstraktMetalurška industrija generiše velike količine istrošenih ulja i masti (iz proizvodnog procesa pogona tople i hladne valjaonice), čije odlaganje predstavlja problem sa stanovišta zaštite životne sredine. Pošto je toplotna moć ovih materija mahom veća ili na nivou toplotne moći konvencionalnih fosilnih goriva, optimalno rešenje ovog problema sa tačke gledišta energetske efikasnosti i ekologije je njihovo sagorevanje i razgradnja do neškodljivih oblika. Međutim, zbog neujednačenog sastava, velikog sadržaja balasta, a posebno velike gustine i viskoznosti, ove materije se teško mogu sagorevati u uobičajenim uređajima za sagorevanje tečnih goriva, pa postrojenja u kojima bi sagorevale, moraju biti specijalno projektovana za tu svrhu. Kao rešenje nameće se tehnologija termičke dezintegracije u fluidizovanom sloju, koji omogućava sagorevanje materija najrazličitijeg porekla i veoma neujednačenog sastava, uz smanjenje emisije polutanata i veliku termičku inertnost postrojenja. U radu su prikazani rezultati analize uzorka ispitivanog goriva istrošenih ulja i masti iz pogona hladne valjaonice, dat je opis aparature i eksperimentalnog postupka na poluindustrijskoj instalaciji sa fluidizovanim slojem, a potom i detaljan prikaz dobijenih rezultata, na osnovu čega je predložena tehnološka šema postrojenja za ekološki prihvatljivo uklanjanje istrošenih ulja.
0350-218X, 34 (2008), 2-3, 147-160 preuzimanje -
U radu je prikazan razvoj kotla za sagorevanje balirane biomase iz poljoprivredne proizvodnje, gde je organizacija sagorevanja izvedena po principu sagorevanja cigarete. U tu svrhu razmatrana je pogodnost sagorevanja biomase iz poljoprivredne proizvodnje, zatim je prikazan energetski potencijal biomase u našoj zemlji, a dat je i pregled dosadašnjih tehnologija koje se koriste kako u svetu tako i kod nas za sagorevanje biomase iz poljoprivredne proizvodnje. Eksperimentalno postrojenje za sagorevanje balirane biomase iz poljoprivredne proizvodnje izgrađeno je kod odabranog korisnika u mestu Stapar, blizu Sombora. Kao gorivo u ovim eksperimentima korišćena je balirana sojina slama. Da bi postrojenje radilo na određenoj nominalnoj ili ustaljenoj snazi napravljen je i ugrađen odgovarajući akumulator toplote. Merenja su urađena za više različitih režima rada kotla, sa povremenim uključivanjem u rad i akumulatora toplote. Merene su temperature dimnog gasa u ložištu, u zoni dogorevanja i iza izmenjivača toplote, kao i temperature razvodne i povratne vode. Pri svim režimima rada kotla meren je i sastav izlaznih dimnih gasova. Rad kotla tokom eksperimenta je regulisan pomoću upravljačkog sistema koji je koncipiran za ovu vrstu kotlova, a koji je baziran na kontroli temperature dimnog gasa na izlazu iz kotla i temperature tople vode na izlazu iz izmenjivača toplote. Prikazani su rezultati merenja u dugotrajnom radu, kao i analiza rezultata merenja, a na osnovu toga dati su i predlozi za poboljšanje budućih konstrukcija ovakvih kotlova.
0350-218X, 34 (2008), 2-3, 161-173 preuzimanje -
Ovaj rad predstavlja doprinos ispitivanju sagorevanja alternativnih tečnih goriva poput: taloga iz rezervoara sirove nafte, zatim tečnih materija nastalih kao nusproizvod u procesima procesne, petrohemijske i metalurške industrije, iskorišćenih jestivih i mineralnih ulja, ili glicerina - nusprodukta proizvodnje biodizela. Ove materije se najčešće tretiraju kao otpadne ili istrošene materije i njihovo odlaganje/uklanjanje je najčešće skopčano sa velikim ekološkim problemima. Pored toga, te materije se zbog velikog sadržaja balasta, neujednačenog sastava i gustine ne mogu sagorevati u uobičajenim uređajima za sagorevanje tečnih goriva, pa se kao rešenje nameće tehnologija termičke dezintegracije u fluidizovanom sloju, koji omogućava sagorevanje materija najrazličitijeg porekla i neujednačenog sastava, uz smanjenje emisije polutanata i veliku termičku inertnost postrojenja. U radu je dat opis eksperimentalne instalacije za sagorevanje tečnih goriva velikih gustina u fluidizovanom sloju, kao i prikaz eksperimentalnih rezultata sagorevanja nekoliko tipova tečnih goriva sa i bez nečistoća, različitih gustina i viskoziteta, sa i bez dodavanja vode, u dugotrajnim, stacionarnim režimima. Prilikom analize eksperimenata akcenat je postavljen na efikasnost i stabilnost sagorevanja goriva različitog sastava. Razmatran je sadržaj štetnih produkata sagorevanja, uz analizu rasporeda temperatura u ložištu radi određivanja lokacije zone intenzivnog sagorevanja u zavisnosti od karakteristika goriva.
0350-218X, 36 (2010), 1, 133-142 preuzimanje -
U Laboratoriji za termotehniku i energetiku Instituta „Vinča” čine se napori u razvoju čistih tehnologija za korišćenje balirane biomase u energetske svrhe. Kao rezultat toga napravljen je vodogrejni kotao za grejanje plastenika i poslovnih objekata toplotne snage 1,5 MNj na kojem se sagorevaju velike bale sojine slame dimenzija 0,7 ´ 1,2 ´ 2,0 m. Kotao se sastoji iz ložišnog dela, sistema od izolacionog materijala za akumulaciju toplote i izmenjivačkih sekcija gas-voda. Kotlarnica je smeštena u okviru Korporacije PKB, u neposrednoj blizini kompleksa plastenika.
U radu su izloženi neki rezultati dobijeni tokom razvoja kotla i tokom ispitivanja sagorevanja balirane poljoprivredne biomase po principu sagorevanja cigarete. Kotao je testiran u cilju istraživanja kvaliteta sagorevanja velikih bala sojine slame. Prosečna donja toplotna moć ovog goriva bila je oko 13700 kJ/kg. Praktična ispitivanja sprovedena su sa više vrsta biomase, pre svega sa sojinom slamom i slamom uljane repice. Ispitivanja su bila propraćena odgovarajućim merenjima temperatura na više mesta u kotlu, kao i merenjem sastava produkata sagorevanja. U radu su prikazane osnovne prednosti i pogodnosti cigaretnog sagorevanja balirane poljoprivredne biomase, koje se preporučuje kao optimalna tehnologija za sagorevanje velikih bala.0350-218X, 38 (2012), 1, 25-34 preuzimanje -
Uovom radu prikazani su rezultati eksperimentalnog određivanja stagnantne toplotne provodljivosti balirane biomase, koja predstavlja važnu termofizičku karakteristiku materijala sa osobinama poroznog sloja. Dobijena zavisnost značajna je za optimalizaciju procesa sagorevanja balirane biomase, kao i za proces modeliranja transportnih fenomena u poroznom sloju balirane biomase. Radi određivanja stagnantne toplotne provodljivosti balirane poljoprivredne biomase, osmišljena je eksperimentalna metoda i izražena odgovarajuća eksperimentalna instalacija. Eksperimentalnim istraživanjima ispitivan je uticaj poroznosti sloja na stagnantnu toplotnu provodljivost. Na osnovu sprovedenih merenja, kao i analize eksperimentalnih rezultata, definisana je funkcionalna zavisnost stagnantne toplotne provodljivosti od poroznosti u opsegu od 0,50‡0,85. Dobijeni rezultati pokazuju da smanjenjem poroznosti sloja do vrednosti od 0,65 dolazi do smanjenja vrednosti stagnantne toplotne provodljivosti, što može da se objasni smanjenjem zapremine pora, odnosno vazduha, koji aktivno učestvuje u procesu prenošenja toplote kroz porozni sloj. Smanjenjem veličine poroznosti ispod 0,65 dolazi do porasta vrednosti toplotne provodljivosti, što se objašnjava time da dominantni način u prenošenju toplote postaje kondukcija kroz čvrstu i gasovitu fazu. Stagnantna toplotna provodljivost, kao i njena zavisnost poroznosti, polazne su osnove u matematičkom modeliranju procesa sagorevanja balirane biomase po principu „cigaretnog” sagorevanja, a takođe mogu biti veoma značajni pri analizi mogućih konstrukcionih izmena na ložištu, koje radi na ovom principu.
0350-218X, 38 (2012), 3, 291-302 preuzimanje