Dragan Stevanović
- Inženjering i konsalting, Sulcbah-Rozenberg, Sulzbach-Rosenberg, Germany, Nemačka
Lista radova objavljenih u časopisu
-
Od svih obnovljivih izvora energije, biomasa je oblik koji najviše obećava. Pored tradicionalnog korišćenja kao izvora toplote, sve se više uspešno koristi za proizvodnju električne energije. Nasuprot foto-ćelijama i vetro-generatorima, struja iz biomase se može proizvesti onda kada je potrebna. To postaje sve važnija karakteristika, kako raste učešće električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Još važnije, biomasa je jedini oblik obnovljivih izvora energije od kojeg se mogu dobiti tečna i gasovita goriva koja nisu fosilnog porekla. To čini biomasu nezaobilaznim činiocem bilo kojeg scenarija snabdevanja energijom u budućnosti. Biomasa ne samo da je neutralna po pitanju emisije CO2 – ona može da absorbuje atmosferski CO2 i da ga veže, smanjujući njegovu koncentraciju u atmosferi. Ove izuzetne prednosti biomase kao obnovljivog izvora energije su veoma priznate u Evropskoj Uniji. Energetska politika svih zemalja EU podržava korišćenje biomase kao goriva na različite načine: od „feed-in” tarifa, preko bonusa za kogeneraciju, poreskih olakšica, pa sve do veoma značajne podrške istraživačko-razvojnim projektima koji se bave budućim tehnologijama za proizvodnju ne-fosilnih tečnih i gasovitih goriva. Istovremeno, energetska politika EU nastoji da što pre ispravi neke pogrešne razvoje u primeni biomase ili odgovarajućih tehnologija. To je uglavnom slučaj sa neodrživom eksploatacijom biomase, prevelikim udelom fosilnih goriva u finalnom proizvodu (usled transporta, sekundarnih transformacija i sl.), ugrožavanja biološke raznovrsnosti vrsta, ili usled konflikta sa lancima proizvodnje hrane. Ovaj rad prikazuje stanje današnjeg korišćenja biomase (toplota, električna energija, tečna biogoriva prve generacije) u nekoliko EU zemalja, kao i prikaz glavnih pravaca razvoja tehnologija za buduće korišćenje biomase (tečna biogoriva druge generacije, sintetičkog prirodnog gasa, vodonika). U pogledu izvora biomase za energetsku upotrebu, uočljiv je jasan pravac ka korišćenju otpadne biomase i ostataka iz poljoprivredne proizvodnje. To je motivisano ne samo odgovarajućom energetskom politikom (npr. odvajanjem od lanca ishrane), već i zakonima slobodnog tržišta (npr. viša cena kvalitetne drvne cepke). Zbog toga se uočavaju stalni napori da se razviju nove ili unapređene tehnologije koje mogu da koriste biomasu sve lošijeg kvaliteta.
0350-218X, 37 (2011), 3, 311-324 preuzimanje -
Biomasa ima jedinstvenu poziciju među obnovljivim izvorima energije. Za razliku od vetra i solarne energije, ona omogućava stabilno snabdevanje. Još važnije: samo iz biomase se mogu proizvesti još vrednija biogoriva na bazi ugljovodonika (biogas, biodizel, bio-metanol, sintetički prirodni gas, sintetička tečna goriva iz biomase.). Korišćenje biomase za proizvodnju tečnih goriva je put koji najviše obećava - može da bude ekonomičan i bez posebnih mera podrške energetske politike (kao npr. privilegovane tarife). Postoji stalna pretnja da će takvo korišćenje energije imati negativan uticaj (direktno ili indirektno) na tržište hrane. Zbog već iskušenih grašaka u razvoju, postoje veoma strogi kriterijumi za nove generacije biogoriva, tzv. druge generacije biogoriva:
- nema preplitanja sa lancima proizvodnje hrane,
- korišćenje kompletne biomase,
- pozitivan bilans ugljen-dioksida, i
- povećana efikasnost konverzije.
Sintetička tečna goriva iz biomase na osnovu Fišer-Tropš sinteze odlikuju se odličnim kvalitetom dobijenog dizela i kerozina. Posebno za avijaciju je to jedina pouzdana mogućnost za uvođenje obnovljivih izvora energije i poboljšanje bilansa ugljen-dioksida u tom sektoru. Neki osnovni procesi razvoja i projekti druge generacije biogoriva su ovde predstavljeni. Neki od njih mogu biti veoma interesanatni za energetsku primenu biomase u Srbiji.0350-218X, 38 (2012), 2, 157-165 preuzimanje