Milijana Paprika
- Laboratorija za termotehniku i energetiku, Institut za nuklearne nauke Vinča, Univerzitet u Beogradu, Srbija
Lista radova objavljenih u časopisu
-
Ispitivanje podobnosti lignita 'Kolubara' i 'Kovin' za sagorevanje u kotlovima sa cirkulacionim fluidizovanim slojem
abstraktU radu su dati rezultati iscrpnih ispitivanja ponašanja lignita "Kolubara" i "Kovin", pri sagorevanju u fluidizovanom sloju, izvršena za potrebe Elektroprivrede Srbije, sa ciljem da se dobiju podloge za razmatranje gradnje kotlova sa sagorevanjem u cirkulacionom fluidizovanom sloju u procesu revitalizacije starih blokova. Ispitivanja su izvršena korišćenjem originalne metodologije uvedene od strane Laboratorije za termotehniku i energetiku Instituta za nuklearne nauke "Vinča", i proverene ispitivanjem više desetina domaćih ugljeva. Posebna pažnja u ovom ispitivanju posvećena je problemu korišćenja podataka dobijenih u mehurastom fluidizovanom sloju za analizu ponašanja lignita pri sagorevanju u kotlovima sa cirkulacionim fluidizovanim slojem. Ispitana su četiri kvaliteta liginta "Kolubara", toplotne moći 2,5-8,5 MJ/kg, i sa različitim sadržajem pepela, i više kvaliteta lignita "Kovin" u istom opsegu toplotne moći. Ispitivanja su obavljena u tri faze: (1) tehnička i elementarna analiza, i određivanje karakterističnih temperatura omekšavanja pepela standardnim postupkom i u fluidizovanom sloju, (2) ispitivanje procesa fragmentacije čestica uglja, određivanje brzine sagorevanja i temperature starta, određivanje vezivanja sumpora od strane pepela, i (3) ispitivanje ponašanja uglja u stacionarnim uslovima sagorevanja u pilot-postrojenju. Rezultati su pokazali da su ispitivani ligniti veoma pogodni za sagorevanje u kotlovima sa cirkulacionim fluidizovanim slojem. Dobijeni rezultati predstavljaju podlogu za izradu studije opravdanosti i izbor kotlova svetskih proizvođača.
0350-218X, 30 (2004), 1-4, 83-103 preuzimanje -
Vertikalni profil temperature u instalaciji za sagorevanje otpadnih goriva sa fluidizovanim slojem
abstraktOvaj rad je prilog istraživanju sagorevanja čvrstih i tečnih otpadnih goriva. U tečna otpadna goriva čije odlaganje predstavlja
ekološki prob lem ubrajamo talog iz rezervoara sirove nafte kao i korišćena jestiva/mineralna ulja i glicerin kao nus-produkt proizvodnje biodizela. Pored toga, ove materije, zbog neujednačenog sastava i gustine kao i visokog udela balasta, se ne mogu sagorevati u konvencionalnim ložištima, pa je tehnologija pogodna za njihovu toplotnu dezintegraciju fluidizovani sloj jer omogućava sagorevanje najrazličitijih vrsta goriva neuniformnog sastava. U čvrsta otpadna goriva ubrajamo i vanbilansne rezerve uglja (sitne granulacije, sa visokim sadržajem mineralnih materija i niskom toplotnom moći) koje je potrebno koristiti racionalnije, što
opet podrazumeva primenu ložišta sa fluidizovanim slojem. U kotlovima sa fluidizovanim slojem mogu se sagorevati čvrsta goriva
sa 85% inertnih materija, sa efikasnim odsumporavanjem dodavanjem krečnjaka direktno u ložište, sa niskom emisijom NOdž,
što ovoj tehnologiji daje značajnu prednost u poređenju sa drugim tehnologijama sagorevanja. U radu je dat opis eksperimentalne instalacije, kao i rezultat eksperimenata, sa naglaskom na raspodelu tem per a ture po visini ložišta, u cilju određivanja zone intenzivnog sagorevanja u zavisnosti od karakteristika goriva.0350-218X, 38 (2012), 1, 11-24 preuzimanje