Miodrag Mesarović
- Energoprojekt - ENTEL, Beograd, Srbija
Lista radova objavljenih u časopisu
-
Prikazan je pregled globalne energetske scene sa posebnim naglascima na potrošnju energije po vrstama i regionima, raspoložive konvencionalne i obnovljive izvore energije i tehnologije, na ograničenja i izazove za elektroprivredu zbog globalnog otopljavanja, kao i na ekonomičnost elektrana politiku cena energije i tekuće reforme tržišta energije.
0350-218X, 32 (2006), 1-4, 5-22 preuzimanje -
Potreba ujednačavanja (homogenizacije) kvaliteta uglja proizilazi iz činjenice da se u njegovoj primeni u termoelektranama računa sa njegovom ujednačenom energetskom vrednošću umesto sa masom. Stoga stalna promena kvaliteta uglja tokom eksploatacije nalaže potrebu njegove homogenizacije. U radu su prikazani postupci i savremene tehnologije za sprovođenje homogenizacije kontinualnim praćenjem pojedinih parametara kvaliteta uglja uz primenu različitih tipova savremenih analizatora.
0350-218X, 33 (2007), 1-4, 13-19 preuzimanje -
Obnovljivi izvori treba da igraju važnu ulogu u sprečavanju promene klime, ali su konfrontirani sa jednim brojem barijera, kao što su prekidi i visoke cene. Akumulacija energije im pruža odličnu mogućnost da prevaziđu manu prekidnosti. Opisane su konvencionalne tehnologije akumulacije toplote komprimovanjem vazduha, pumpanjem vode, baterija, zamajaca, kao i nove akumulacione tehnologije u vidu gorivnih ćelija, solarne i energije vetra i razne hibridne verzije, uz naglašavanje perspektivnih primera.
0350-218X, 34 (2008), 1, 31-44 preuzimanje -
Svet je suočen sa ozbiljnim izazovom klimatskih promena, u kojima energetika ima najveći doprinos. Sadašnje strategije razvoja energetike i saobraćaja predviđaju rast, umesto nužnog smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte koji te promene izazivaju. Za razliku od mogućih sumnji i neizvesnosti u pogledu klimatskih promena u 1992. godini kada je doneta Okvirna konvencija UN o klimatskim promenama, pa i u 1997. godini kada je formulisan Kjoto protokol, danas je njihovo sve evidentnije prisustvo širom sveta učinilo nespornom potrebu ozbiljnog odgovora na taj izazov. Svesni činjenice da je nužan globalni konsenzus o merama za sprečavanje klimatskih promena za period posle isteka Kjoto protokola, svetski lideri se sastaju krajem ove godine u Kopenhagenu da formulišu nove mere za primenu posle 2012. godine. Rad prikazuje izazove koji su vezani za taj važan događaj.
0350-218X, 36 (2010), 1, 1-9 preuzimanje -
Predmet ovog rada je utvrđivanje potencijala kogeneracije toplotne i električne energije u Srbiji i povećanja sadašnjeg zanemarljivo malog učešća kogeneracije u ukupnoj proizvodnji električne energije. Obrađeni su mogući uticaji kogeneracije na povećanje energetske efikasnosti korišćenja primarne energije i na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i njena ekonomska
opravdanost.0350-218X, 37 (2011), 2, 197-209 preuzimanje -
Studija Svetskog Saveta za energiju (World Energy Council – WEC), objavljena 2009. godine pod naslovom „Evropska politika protiv klimatskih promena posle 2012” pruža pregled integralne klimatske i energetske politike Evropske Unije (EU) i daljeg razvoja Evropske šeme trgovine emisijama gasova sa efektom staklene bašte (EU-ETS). Politika EU za period do 2020. godine obuhvata dobro utvrđene rokove i regulativu, ali je za period iza 2020. godine prilično neizvesna. To ima ozbiljne implikacije po investicije u energetski sektor, kao i po istraživačke i razvojne aktivnosti. Pored ekoloških kriterijuma za održivost investiranja od značaja su i sigurnost snabdevanja i mogućnost da energija bude plaćena. Studija WEC analizira glavne zaključke uzvedene iz politike EU i ETS i utvrđuje šta bi trebali da budu osnovni ekonomski i ekološki održivi pokretači klimatske i energetske politike Evrope. Kao i ostali regioni i zemlje u svetu, Evropa je prvi put suočena sa dilemom proizašlom iz činjenice da su klimatske promene globalni problem. Stoga ga ona sama ne može da reši, ma koliko veliki bio njen doprinos, ukoliko ne postoji globalni održivi pokret u tom pravcu. Čak i kada je evropska politika u smislu klimatskih promena isplativa za Evropu, ona ne bi bila isplativa globalno ukoliko ne doprinosi globalnoj isplativosti. Polazeći od te (WEC) studije, ovaj rad obezbeđuje opšte osnove i statistički materijal o emisijama CO2, identifikuje pojedine važne tehnologije za smanjenje emisija i njihov tehnički i ekonomski potencijal, obrađuje sadašnji status klimatske politike EU i njen mogući budući razvoj ka klimatski prijateljskoj i energetski efikasnoj Evropi. Energetska efikasnost u industriji može da bude značajan oslonac klimatske politike EU.
0350-218X, 38 (2012), 2, 213-228 preuzimanje